Prijedlog Komisije o pravu mjerodavnom za razvod braka

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Europska komisija objavila je 24. ožujka 2010. godine prijedlog kolizijskih pravila za razvod (i rastavu) braka. Naime, razvodi braka s međunarodnim obilježjem predstavljaju 13% ukupnog broja razvedenih brakova u Europskoj uniji. Poznato je da je iz kulturno-povijesnih razloga pitanje razvoda (i rastave) braka uređeno na vrlo različite načine u državama članicama. Međutim, razlike od jedne do druge države postoje, ne samo u materijalnopravnom, već i kolizijskopravnom uređenju.

 

U izjavi za novinare Komisije navodi se da je trenutačno stanje u državama članicama takvo da 20 država članica određuje svoje mjerodavno pravo prema poveznici državljanstva ili uobičajenog boravišta, dok 7 država članica (Cipar, Danska, Finska, Irska, Latvija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) primjenjuje domaće pravo. Zbog tih razloga razvodi (i rastave) braka s međunarodnim obilježjem su pravno složeniji i iziskuju veća sredstva negoli razvodi braka bez međunarodnog obilježja, pa Komisija u tome nalazi potrebu za djelovanjem putem ujednačavanja kolizijskih pravila. Budući da ne postoji mogućnost usvajanja propisa Europske unije za ovo pitanje bez suglasnosti svih država članica, a neke još uvijek ne nalaze interes u ujednačavanju ovih pravila i nisu pristale na daljnji rad na Uredbi Rim III, prijedlog koji je Komisija iznijela sačinjen je temeljem poziva 10 država članica (Austrija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Španjolska) na “unaprijeđenu suradnju”, ili kako se još naziva “poboljšanu suradnju” ili “pojačanu suradnju” (engl. enhanced cooperation), ne bi li se pronašlo zajedničko rješenje.

 

Prijedlog Komisije prvenstveno omogućava izbor mjerodavnog prava za razvod braka u pisanom obliku pri čemu je taj izbor ograničen na prava onih država s kojima postoji uska veza. U slučaju da izostane izbor mjerodavnog prava, primjenjivalio bi se sljedećim redoslijedom:

  • pravo zajedničkog uobičajenog boravišta,
  • pravo posljednjeg zajedničkog uobičajenog boravišta,
  • pravo zajedničkog državljanstva,
  • pravo države suda.

S obzirom na to da se ovakim pravilima omogućava primjena stranog prava na pitanje razvoda (i rastave) braka klauzulom javnog poretka osigurala bi se mogućnost sudu koji vodi potupak da otkloni primjenu stranog prava koje bi bilo u očitoj suprotnosti s javnim poretkom države suda.

 

(I. Kunda)